Kognitivni dug: Kako umjetna inteligencija smanjuje sposobnost učenja?

U studiji je od 1200 ljudi zatraženo da riješe ili matematičke zadatke s 15 razlomaka ili osam osnovnih zadataka s razumijevanjem pročitanog, sa i bez umjetne inteligencije.

Oni u skupini s umjetnom inteligencijom imali su veću vjerojatnost da će ispravno riješiti zadatke u početku, ali kad je umjetna inteligencija uklonjena, pogriješili su u više pitanja ili su ih u potpunosti preskočili.

Sudionici su također imali manju vjerojatnost da će ustrajati u dovršavanju zadataka, što su istraživači rekli da je jedan od najvažnijih načina za stjecanje vještine, piše Euronews.

"Ako se takvi učinci akumuliraju tijekom mjeseci i godina korištenja umjetne inteligencije, mogli bismo stvoriti generaciju učenika koji su izgubili sklonost produktivnom radu bez tehnološke podrške", navodi se u izvješću.

Izvješće slijedi nakon još jedne studije Massachusetts Institute of Technology (MIT) koja je pokazala da oni koji su koristili OpenAI-jev ChatGPT za pisanje eseja često nisu pamtili ili prepoznavali svoj tekst. Ta studija navodi da umjetna inteligencija uzrokuje fenomen nazvan "kognitivni dug", koji s vremenom smanjuje učinke učenja.

Ljudi će vjerojatno odustati nakon korištenja umjetne inteligencije jer očekuju trenutne odgovore i uskraćuju im iskustvo samostalnog rješavanja izazova, otkrila je studija.

Korištenje umjetne inteligencije također će promijeniti percepciju o tome koliko bi čovjeku trebalo da uspješno završi zadatak, a kao rezultat toga, rad bez pomoći osjeća se kao veći napor, navodi se. Tehnologija također uklanja "produktivnu borbu" koju ljudi razvijaju pri rješavanju problema, što otežava održavanje tog znanja.

Istraživači predlažu da se umjetna inteligencija gradi s dugoročnim ciljevima na umu, što znači da bi mogla znati kada ne pomoći korisniku, slično dobrom mentoru koji nudi smjernice učeniku koji ima poteškoća, ali neće riješiti problem umjesto njega.